Nakon što je SSSR prestala postojati, Rusijagotovo uvijek iskusili financijske probleme. Država je imala veliku potrebu za inozemnim financiranjem, a nije mogla jamčiti servisiranje inozemnog duga. Kao rezultat velikog broja ne samo vanjskih, već i domaćih zajmova, nastao je velik javni dug. To je bio preduvjet svjetski poznatog događaja koji se u povijesti spustio kao "crni četvrtak" 1998. godine.
Prema podacima središnje bankeRusija, u vrijeme krize, ZRF zemlje odgovara 24 milijarde dolara. Istodobno, dug prema nerezidentima na tržištu GKO / OFZ i burzi iznosio je 36 milijardi dolara. Prosječni godišnji dug prema nerezidentima bio je približan 10 milijardi dolara godišnje. Situaciju je pogoršalo oštar pad cijene sirovina na međunarodnom tržištu. Pad je utjecalo na nafte, plin i metale. Istodobno je počela i globalna financijska kriza na području Azije. Ruska devizna zarada pala je nekoliko puta, stope dolara u 1998. godini obnovile su svoj maksimum, a inozemni vjerovnici počeli su snažno sumnjati i strahovati glede pružanja financijske potpore državama s nestabilnom ekonomskom situacijom.
Unatoč kritičnom stanju u zemlji,"Crni četvrtak" 1998. donio je govor Michel Camdessusa, koji je tada bio izvršni direktor MMF-a. Zbog svojih riječi, čak i ako Rusiji ispunjava sve uvjete MMF-a, fond neće moći izdati zajam od 15 milijardi dolara, što ga je zatražila država, a alarmi o devalvaciji nacionalne valute postali su posebno akutni.
Već 7. srpnja središnja banka Rusije potpuno je prestala izdavatifinancijske institucije lombardnih zajmova. Dana 9. srpnja dogodili su se pregovori, prema kojima država ima svaku mogućnost dobivanja zajma od 22,6 milijardi dolara. Sljedećeg dana, UN je najavio da će devalvacija rublja donijeti beznačajnu korist zemlji, a to je fenomen koji je iznimno potreban za gospodarstvo.
Događaji koji su se dogodili u zemlji na krajuSrpnja, nadao se da se ne može dogoditi 1998. godine. Tako je 29. rujna država dobila prvu tranšu izvanrednih hitnih kredita. Njegova veličina bila je oko 14 milijardi dolara. Opasnost od devalvacije se smanjila. Stopa refinanciranja središnje banke smanjena je 24. lipnja na 60%. Pozitivno raspoloženje bilo je neznatno izmijenjeno govorom Andreja Illarionova, koji zauzima mjesto ravnatelja ekonomskog instituta. On je službeno kritizirao politiku vlade zemlje i inzistirao na ubrzanju devalvacije nacionalne valute.
Kriza 1998. u Rusiji počela se pogoršavatinakon privremenog zatišja 5. kolovoza, kada je vlada zatražila od vlade da poveća granicu zaduživanja sa 6 milijardi dolara na 14 dolara. Ova odluka jasno je pokazala da zemlja jednostavno nije mogla financirati svoj proračun iz domaćih izvora.
Već 6. kolovoza država je izdala treću tranšuza obnovu gospodarstva u iznosu od 1,5 milijardi dolara. Ruski dug na svjetskom tržištu pao je na najniže razine. Crni četvrtak 1998. sve se više približavao.
Neizbježan kolaps ruskih papirnih citataodržan je 11. kolovoza. Dionice na RTS-u pale su 7,5% tijekom dana. To je ono što je uzrokovalo zaustavljanje trgovanja. Tijekom dana banke su nastavile kupovati devize non-stop. U večernjim satima istog dana, kada je stopa dolara iz 1998. dosegla svoj vrhunac, većina najvećih banaka u zemlji zaustavila je svoje poslovanje.
12. kolovoza postao je oštar interes za valutuuvjet za potpuno zaustavljanje međubankovnog kreditnog tržišta. Počela je kriza likvidnosti. Banke koje su trebale velike iznose sredstava kako bi ispunile svoje obveze iz terminskih ugovora suočile su se s poteškoćama u otplati kredita. Centralna banka je inicirala smanjenje limita prodaje deviza najvećim komercijalnim bankama, što je značajno smanjilo troškove održavanja tečaja rublje. Agencije Moody`s i Standard & Poor`s 13. kolovoza najavile su oštar pad dugoročnog kreditnog rejtinga države. Ministar financija i zamjenik ravnatelja Središnje banke izvijestili su u tisku da će tržište valuta i tržište državnih obveznica od sada biti podržano od strane bankara. 14. kolovoza bilo je moguće vidjeti na ulicama u blizini banaka čitave linije štediša koji su pokušavali vratiti svoj novac.
Crno mjesto na povijesti Rusije"Crni četvrtak" je značio tehničku propustnost zemlje, njenu nemogućnost da plati svoje obveze - ni vanjske ni unutarnje. 17. kolovoza, nakon govora Sergeja Kiriyenka, koji je na čelu vlade, postalo je jasno da se devalvacija dogodila. Govorio je o mjerama usmjerenim na stabilizaciju i normalizaciju financijskih i proračunskih politika.
Za 90 dana pogubljenje je obustavljenoobveze prema stranim državljanima po kreditima, transakcijama na tržištu derivata i manipulacijama hipotekama. Trgovina GKO-om u potpunosti je zaustavljena. Rusija se prebacila na fluktuirajući tečaj. Nakon proširenja koridora sa 6 na 9,3 rubalja po dolaru, vlada nije bila u stanju kontrolirati situaciju. Dolar 1998. u samo dva mjeseca porastao je nekoliko puta i već je u listopadu iznosio 15,9 rubalja po dolaru u usporedbi s 6 rubalja na početku ljeta 1998. godine.
Nakon zadane 1998. godine službeno jenajavili, banke odmah prestao izdavati depozite. Situacija je objašnjena činjenicom da su obveze financijskih institucija izražene u dolarima, a sredstva - u rubljama. Ako počnete izdavati depozite u prisustvu devalvacije, u bilanci će se formirati rupe koje mogu ugroziti cjelokupni bankarski sustav države.
Međunarodna organizacija Visa Int. Blokirano prihvaćanje kartica najveće banke u zemlji, Imperial. Svim drugim financijskim institucijama savjetovano je da se suzdrže od izdavanja gotovine na karticama. Visoka stopa dolara u 1998. godini postala je temelj zabrane utvrđivanja razlike između kupnje i prodaje valute veće od 15%. Postojala je prirodna selekcija financijskih institucija, samo je najjači ostao. Dano je odbijanje uvođenja privremenih uprava. Kreditiranje financijskih uprava odvijalo se pod uvjetima da su pakete dionica prenijeli vladi. Tada je donesena uredba o uklanjanju ovlasti iz kabineta ministara i ukidanju šefa države iz poslova.
Pravi izazov i nove perspektive1998. pamtili su mnogi stanovnici zemlje. Propust u Rusiji uzrokovao je gubitak od samo 96 milijardi dolara u kolovozu. Gubici korporativnog sektora iznosili su najmanje 19 milijardi dolara. Komercijalne financijske institucije pretrpjele su gubitke u iznosu od 45 milijardi dolara. Mnogi stručnjaci u financijskom svijetu vjeruju da su ove brojke vrlo podcijenjene.
BDP je pao na 150 milijardi dolara. Status najvećeg svjetskog dužnika visio je na Rusiji u kolovozu 1998. godine. Rublja je praktično deprecirala, a veličina vanjskog duga istovremeno iznosila je najmanje 220 milijardi dolara. Taj je iznos odgovarao 147% BDP-a. Vanjski dug nije jedina stvar koja je donesena 1998. godine. Propust u Rusiji uzrokovao je domaći dug. Opće obveze države prema građanima zemlje iznosile su 300 milijardi dolara, što odgovara 200% BDP-a. Na zapadu je koncentrirano oko 1,2 trilijuna dolara, ali prema neslužbenim podacima iz Amerike. Veliki plus koji je zemlja dobila nakon "crnog četvrtka" je potpuno napuštanje gospodarstva prema sirovinskom modelu i aktivan razvoj gotovo svih segmenata poslovanja gdje je uvoz bio prije krize.
